Kosta Urani (Grčku: Κώστας Ουράνης) rođen je kao Kosta Nearho 12 febrruara 1890. godine Carigradu (današnji Istanbul). Kasnije je preuzeo pseudonim Urani kojim se potpisivao u svojim djelima. Odrastao je u malom mjestu na jugu Peloponeza Leonidionu. Svoje školovanje je započeo u srednjoj školi u Napulionu koju je ubrzo napuštio, potom je nastavio školovanje na Robert koledžu u Carigradu (koji je osnovao američki misionar Kristofer Robert filantrop).

Nakon dipolomiranja na privatnom koledžu nije želio da nastavi porodičnu tradiciju trgovine vinima koju je vodio njegov otac nego se odlučio da svoj život nastavi kao novinar i pjesnik.

Pokušaji da nastavi studiranje u Ženevi i Parizu pretvorili su se u velika putovanja koja su predstavljala njegovu veliku ljubav i strast. Godine 1908. godine nastanio se u Atini i jedno vrijeme je pisao u novinama ,,Akropolj” vlasništvo Vlasisa Gavriilidesa. Potom je nastavio da studira politologiju na univerzitetima u Francuskoj, Švajcarskoj i Belgiji. Takođe je i putovao, ali je jedno vreme bio hospitalizovan u Parizu gdje mu je dijagnosifikovana tuberkuloza, pa u bolnici u Davosu u Švajcarskoj gde je upoznao svoju buduću ženu, Portugalaku Manuelu Santiago.

Vjenčali su se, ali brak nije dugo trajao. Njegov drugi brak, koji je trajao do njegove smrti 1953. godine, bio je s Eleni Negreponti, poznatom književnicom koja je imala pseudonim Alkis Thrilos (Αλκης Θρυλος).

Postavljen je 1920. godine na četiri godine generalnim konzulom Grčke u Lisabonu. Potom se vratio u Atinu i radio u novinama i časopisima kao hroničar, autor, dopisnik ili povremeni izaslanik: direktor Slobodnog govora, saradnik časopisa ,,Numas” , ,,Letters and Nev Life” u Aleksandriji, ,,Daphne”, ,,Artemis”, , ,,Slobodni govor”, Nacionalni propovjednik Amerike”, itd. Takođe je bio dopisnik i direktor glavnih egipatskih novina u Kairu, ,,Al Ahram.”  

Objavio je mnogo putopisa iz mediteranskih predjela i oblasti ,,Sol u Sombra” 1934. godine i 1942. godine zatim putopise iz Portugalije, Italije, Francuske, i Grčke 1949. godine. Pisao je i novele i studije o pjesniku Ahileju Parashu, kao i biografiju Šarla Bodlera.

Vrlo rano je objavio pjesme u zbirkama ,,Kao san” 1907. godine, ,,Spleen” 1912. godine i ,,Nostalgije” 1920. godine. Njegovu zbirku ,,Nostalgije” posebno je okarakterisao drugi poznati pjesnik Grčke Kosta Palama u članku u ,,Egzotičnoj Muzi.” Kostu Uranija grčka književna kritika smatra ,,poslednjim romantičarem grčke književnosti. Posebno je na njegov rad imao uticaja Šarl Bodler i njegova djela.

Dominiraju simbolika, neoromantizam i kosmopolitizam, dok su njegove pjesme prožete intenzivnom i prodornom melanholijom, nostalgijom, dosadom, ljetom, osjećajem beznađa i gorčine, kao i osjećajem ispunjenosti u svojim djelima. Sjeta i rezingnacija, nježnost i muzikalnost sjaj i raj djetinjstva jesenja raspoloženja uz ironiju i mudru distancu od svakidašnjice karakterišu poeziju Koste Uranija.

U toku Drugog svjetskog rata se još više razbolio i liječio se dvije godine u sanatorijumu Davosa. Umro je u sanatorijumu 12. jula 1953. godine. Posthumno mu se pojavila zbirka ,,Pjesme” 1961. godine II izdanje koja uključuje i ,,Spleen” i ,,Nostalgije.” Ali mu tada izlaze do tada neobjavljeni ciklusi ,,Stranstvovanja” ,,Pjevanja” ,,Igre” ( u kojima podržava stil nadrealizma) i ,,Poslednje skice” iz sanatorijuma pred sam kraj svog života. Izdanja ovih pjesama je pripremila njegova druga supruga Alki Trilo.

Pisao je i putopise, kao i putopisnu literaturu (kao novinar i dopisnik putovao je po svijetu i pisao putopise s obzirom na svoja putovanja), vinjete, eseje (uglavnom o umjetnosti), a takođe se bavio i književnom kritikom i prevođenjem. Uran je u svojim putopisnim projektima subjektivnim, romantičnim i estetskim pogledom na stvari u kombinaciji sa svojom savjesnom namjerom da ne mijenja prirodni pejzaž ili društveno okruženje.

Istakao se i kao izuzetan prevodilac tokom svog života, pisao je vrlo uspješno i prozu.

Fondacija Koste Uranija, koju vodi Atinska akademija, stipendira strane studente koji studiraju modernu grčku književnost, svake godine dodeljuje nagrade za prozu, poeziju i esej i objavljuje djela grčke književnosti pod serijalom Greekεοελληνικη Βιβλιοθηκη (Moderna biblioteka Grčke).

Izabrane pjesme:

 

NEL MEZZO DEL CAMIN

Evo i mene na pola mog života

ali ispred sebe ne vidim mračnu šumu

i ne priviđa mi se Vergilije

ni kao saputnik ni kao vođa na putu

 

Ni šume ni priviđenja jedino

tužna pustoš u kojoj se ledim

s mojim koracima se ujedno širi

i pojas tišine što me opkoljava

 

Sada mi cijo moj život izgleda

kao tuđa nevjerovatna povijest

ispričana u nekoj starinskoj knjizi

i nejasno sačuvana u sjećanju

 

Nikakve poruke za mene

ni proljeću više se ne nadam

na tom putu golom kojim idem

sve do onog dana kada umrem umiraću.

 

 

KAD ĆEMO RAZAPETI JEDRA

Kad ćemo razapeti jedra na južna ostrva

kad ćemo uploviti u struju Amazona

vrijeme je da prestanemo gledati pred sobom

samo uspavljujuću sliku uvjek istih luka

 

Nek nam nova žestina izbriše kao talas

tragove na pijesku naš stari život bez potresa

popnite dušu kao zastavu na najvišu katarku

nije istina da smo kasno stigli u svoje doba

 

Još možemo da započnemo novi život

a ne da venemo kao uzbrana metvica

dovoljno je da dignemo jedra kao pomorci

koji napuštajući domovinu otkriju cio svijet.

Prethodni tekstNajveća poniženja koja istorija pamti
Sledeći tekstHladni rat: crno-beli film obojen muzikom
Božidar Proročić rođen 3. januara 1979. godine na Cetinju. Osnovnu i srednju školu završio na Cetinju. Saobraćajni fakultet dva smjera završio je kao student generacije. Sa 18 godina bio najmlađi kolumnista u Crnoj Gori nedjeljnika ,,Onogošt", kao i urednik kulturne rubrike istog sa 19 godina. U tom periodu objavio više od 150 autorskih tekstova iz oblasti, istorije, kulture, religije, filozofije književnosti. Kolumnista ,,Vijesti", sarađuje sa portalima za kulturu i to: ,,Avlija" iz Rožaja, kao i portalom ,,Pulse" koji izlazi na 5 inostranih jezika, Montenegrina net, Bošnjaci net, Odzivima, Kultu, i Kulturištima i brojnim drugim publikacijama i časopisima za kulturu i društveno-politička pitanja. Specijalni je savjetnik u Kulturno-Ekonomskom centru Azerbejdžana u Podgorici za promociju kulture Azerbejdžana u Crnoj Gori. Aktivno igra šah i ima zvanja majstorskog kandidata. Govori engleski, italijanski, i ruski jezik prevodi sa ukrajinskog. U pripremi antologije književnosti, Azerbejdžana, Ukrajine, i Grčke. Aktivno promoviše i piše o kulturi Ukrajine i njihovoj književnosti u brojnim časopisima i publikacijama kao i portalima u Crnoj Gori. U pripremi zbirka poezije ,,Na poljima snova", ,,Ukrajini sa ljubavlju", zbirka kratkih priča ,,Konjanik tame", Član savjeta biblioteke ,,Njegoš" sa Cetinja za međunarodnu kulturnu saradnju i razmjenu. Nagrađivan za svoju poeziju. Aktivno radi na povezivanju sjevera Crne Gore sa Prijestonicom Cetinje. Promoter mnogobrojnih kulturnih i šahovskih manifestacija za sjever Crne Gore, i Cetinje. Prevodi sa ukrajinskog.

POSTAVI ODGOVOR

Upišite komentar!
Upišite svoje ime

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.