Ukratko
- Studentska lista predlaže progresivno oporezivanje zarada i imovine, sa više poreskih razreda na mesečne zarade, prema programu „Privreda i finansije” koji prenosi Danas.
- Neoporezivi deo zarade raste sa 23 na 35 odsto prosečne zarade, a neoporezivi iznos neto zarade sa 34.221 na 37.369 dinara od 1. januara.
- Godišnji porez na dohodak građana bio bi ukinut, a porez na imovinu obračunavao bi se zbirno na sve nepokretnosti jednog vlasnika, bez promene poreskih stopa.
- Gradovi bi mogli da uvedu dodatni namet za stanove prazne duže od 12 meseci, a prihod od tog poreza ostajao bi opštinama.
Studentska lista predlaže poresku reformu zasnovanu na progresivnom oporezivanju: građani sa višim primanjima i većom imovinom plaćali bi više poreza, a oni sa manjim zaradama manje, prema programu „Privreda i finansije„ koji prenosi Danas. Program obuhvata više poreskih razreda na mesečne zarade, ukidanje godišnjeg poreza na dohodak građana i zbirno oporezivanje imovine.
Neoporezivi deo zarade raste na 35 odsto prosečne zarade
Studentska lista najavljuje povećanje neoporezivog dela zarade sa 23 na 35 odsto prosečne zarade. Neoporezivi iznos neto zarade sada je 34.221 dinar, a od 1. januara biće povećan na 37.369 dinara. Na prosečnu zaradu od 117.282 dinara, koliko je u avgustu iznosila prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, 35 odsto bi bilo 41.048 dinara.
Novi poreski razredi primenjivali bi se na mesečne zarade, prilikom same isplate, odnosno na izvoru, dok bi se godišnji porez na dohodak ukinuo. Prema pravilima koja važe u 2026, porez na zaradu je 10 odsto, doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje 24 odsto, za zdravstveno osiguranje 10,3 odsto i za slučaj nezaposlenosti 0,75 odsto. Profesor Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko kaže da doprinosi u Srbiji čine više od tri četvrtine ukupnog opterećenja rada i da bi eventualno smanjenje samo poreza na zaradu, uz zadržavanje postojećeg nivoa doprinosa, imalo veoma ograničen efekat na rasterećenje zaposlenih i povećanje njihovih neto primanja.
Porez na imovinu zbirno, uz namet za prazne stanove
Progresivno oporezivanje imovine obračunavalo bi se zbirno na sve nepokretnosti jednog vlasnika, bez promene poreskih stopa, prema NIN-u. Vlasnici koji poseduju više stanova plaćali bi veći porez nego do sada, a gradovi bi mogli da uvedu dodatni namet za stanove prazne duže od 12 meseci. Prihod od tog poreza ostajao bi opštinama, a zbirni obračun za nekretnine na teritoriji više opština vodila bi Poreska uprava.
Planirano je i povećanje poreskih stopa na velika nasledstva, dok bi supružnik, porodični dom i visok neoporezivi iznos po nasledniku ostali izvan sistema oporezivanja. Ekonomista Aleksandar Stevanović kaže da se time „šalje signal da, ako već imate viška novca, bolje je da investirate u neki biznis nego da kupujete stanove„.
Stručnjaci: bez brojki nema procene efekata
Arandarenko ocenjuje da je predlog za sada nedovoljno razrađen da bi se mogli proceniti njegovi stvarni efekti i predlaže uvođenje jedinstvenog poreskog broja za svakog građanina, preko kojeg bi Poreska uprava mogla da prati i objedini sve prihode pojedinca. Poreski savetnik Milan Trbojević navodi da tačni iznosi i procenti poreza nisu poznati i da je sve u domenu pretpostavki.
Profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Pavlović kaže da program ne određuje ni granice poreskih razreda ni njihove stope, uz primer da bi se na prvih 100.000 dinara oporezive zarade primenjivala stopa od 10 odsto, a na ostatak 15 odsto. Profesorka javnih finansija i fiskalne politike na FEFA Milica Bisić upozorava da smanjenje ne može biti značajno jer je poreska stopa mala, a neoporezivi iznos se ne primenjuje na doprinose.
Bisić dodaje da se godišnji porez na dohodak primenjuje na sve prihode od rada i prihode od izdavanja sopstvenih nepokretnosti. „Teško da bi bilo koja progresija samo kod zarada mogla da nadoknadi gubitak prihoda od ovog poreza„, navodi Bisić.
